Bilbao (baskijski: Bilbo), najveći grad Baskije (Španjolska), nalazi se na području bogatom željeznim rudačama. Aktivno je industrijsko središte s rafinerijama i s razvijenom željezarskom, kovinskom i kemijskom industrijom. Luka Bilbao na Atlantskom oceanu jedna je od najvažnijih u zemlji.
Službeni naziv grada je Bilbao, kao u većini poznatih jezika na svijetu. Euskaltzaindia, službena regulatorna institucija baskijskog jezika, složila se da između dva moguća imena koja postoje u Baskiji, Bilbo i Bilbao, povijesno ime je Bilbo, a Bilbao je službeni naziv. Iako se pojam „Bilbo“ ne pojavljuje u starim dokumentima, u predstavi „Vesele supruge Windsora“ Williama Shakespearea, postoji spomen na mačeve vjerojatno izrađene od biskajskog željeza koje on naziva "bilboes", sugerirajući da se riječ od najmanje šesnaestog stoljeća. Ne postoji konsenzus među povjesničarima o podrijetlu imena. Općenito prihvaćeni spomen prije 12. stoljeća neovisni vladari teritorija, uvani kneževi Zubialdee, također su bili poznati kao kneževi od Bilbaa la Vieja. Simboli njihovog lena bili su toranj i crkva u na grbu Bilbaa koje se koristi i danas. Jedno od mogućih podrijetla je predložio inženjer Evaristo de Churruca. On je rekao da je bio baskijski običaj davati nazive naseljima po položaju. Za Bilbao bi to bio rezultat spajanja baskijskih riječi za rijeku i uvale. Bil-Ibaia-Bao Povjesničar José Tussel Gómez tvrdi da je to samo prirodna evolucija španjolskih riječi „bello vado“ ( lijepi riječni prijelaz). S druge strane, prema piscu Estebanu Calleu Iturrinuo je naziv izveden iz dva naselja koja su postojala na obje obale ušća, a ne od samog ušća. Prvo, gdje je današnji Casco Viejo nalazi, se zvao Bill, koji na baskijskom znači slaganje, po konfiguraciji zgrada. Drugo, na lijevoj obali, gdje se sada nalazi Bilbao La Vieja, bi se moglo nazvati vaho, španjolska riječ za maglu ili paru. Iz spoja ove dvije riječi izveden je naziv Bilbao, koji je napisan kao Bilvao i Biluao, kao što je dokumentirano u općinskoj povelji. -ao završetak je također prisutan u obližnjim Ao Sestao i Ugao, koji bi se mogao objasniti od baskijske riječi za usta, "aho".
